Upozorenje UN-a: Ekstremne vrućine dovele su prehrambene sustave "na rub"

Opskrba hranom u nekim područjima "gurnuta na rub" sve češćim i jačim toplinskim valovima, na kopnu i na moru, objavljeno je u velikom izvješću koje su zajednički napisali Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Poljoprivrednicima bi moglo biti nemoguće sigurno raditi čak 250 dana u godini u već vrućim regijama, uključujući veći dio Indije i južne Azije, tropsku subsaharsku Afriku i dijelove Srednje i Južne Amerike, piše Guardian.

Stoka već doživljava porast stope smrtnosti, jer toplinski stres za uobičajene vrste počinje na oko 25°C. Ekstremne vrućine smanjuju količinu mlijeka koje daju krave i smanjuju sadržaj masti i proteina u mlijeku. Svinje i kokoši ne mogu se znojiti i, kako temperature rastu, suočavaju se s poremećajima probavnog trakta, zatajenjem organa i kardiovaskularnim šokom.

Prinosi počinju opadati na temperaturama iznad 30°C za većinu poljoprivrednih kultura, a šteta uključuje oslabljene stanične stijenke i proizvodnju toksina. Prinosi kukuruza u nekim područjima pali su za oko 10%. Pšenica je pala za gotovo isto toliko, a predviđa se da će dodatno pasti kako temperature porastu na više od 1,5°C iznad predindustrijskih razina.

Toplinski valovi u oceanima također ubijaju ribu, jer toplina smanjuje razinu otopljenog kisika u vodi, što dovodi do masovnog smanjenja populacija.

Moglo bi se učiniti puno više kako bi se poljoprivrednici upozorili, jer su toplinski valovi često predvidljivi, prema izvješću objavljenom u srijedu. Vremenske prognoze i komunikacija putem mobilnih telefona mogli bi se koristiti za upozorenje poljoprivrednika kada se očekuju ekstremni vremenski uvjeti.

Richard Waite, direktor poljoprivrednih inicijativa u thinktanku World Resources Institute, koji nije bio uključen u izvješće, rekao je da se ključno početi se prilagođavati rastućim temperaturama sada, dajući poljoprivrednicima alate, znanje i rana upozorenja koja će im pomoći da predvide i zaštite se od ekstremnih vremenskih uvjeta.

"Bez prilagodbe, ekstremne vrućine smanjit će prinose usjeva i stoke, prisiljavajući više zemljišta u poljoprivredu kako bi se održala proizvodnja hrane. To bi dovelo do još većih emisija zbog promjene korištenja zemljišta, što bi zauzvrat pogoršalo klimatske utjecaje na poljoprivredu. Potrebno je suprotno: rješenja za skaliranje koja pomažu poljoprivrednicima da održe i održivo povećaju produktivnost, čak i u promjenjivoj klimi, kako bismo mogli prekinuti taj začarani krug, a ne pojačati ga", naglasio je.

Morgan Ody, mali poljoprivrednik i glavni koordinator La Via Campesina, globalne organizacije radnika u prehrambenoj i zemljišnoj industriji te malih poljoprivrednika, rekao je da su životi radnih ljudi sve više ugroženi.

"Poljoprivrednici, poljoprivredni radnici i mali ribari, posebno žene i starije osobe među njima, čija egzistencija ovisi o svakodnevnom radu na poljima, rijekama i oceanima, vrlo su osjetljivi na ekstremne vrućine, koje također ugrožavaju njihovo zdravlje i živote. Ove ekstremne vremenske događaje uvelike potiču industrijske monokulture i stočarski sustavi koji emitiraju velike količine stakleničkih plinova", rekao je.